Pažljivo pročitajte ugovor o radu u Nemačkoj pre potpisivanja i proverite da li su sve informacije tačne! Ako nešto ne razumete, nema problema: kontaktirajte me i ja ću vam protumačiti ugovor.
Ugovor o radu na neodređeno vreme (Unbefristeter Arbeitsvertrag)
U nemačkom zakonu o radu ne postoje formalni uslovi za ugovore o radu na neodređeno vreme. Dakle, ugovor o radu se može zaključiti usmeno, pismeno ili zaključno. Međutim, poslodavac je zakonski obavezan da zaposlenom u roku od četiri nedelje dostavi pismeni dokument koji rezimira osnovne uslove ugovora o radu.
Sledeći ugovorni uslovi moraju biti navedeni u ovom dokumentu:
naziv i adrese ugovornih strana;
datum stupanja na snagu ugovora o radu;
mesto rada ili, ako zaposleni nije predviđen da radi samo na jednom određenom radnom mestu, naznaku da zaposleni može raditi na različitim mestima;
kratka karakterizacija ili opis posla koji zaposleni treba da obavlja;
sastav i iznos plata, uključujući dodatke, dodatke, bonuse i posebne isplate, kao i druge komponente plata i njihov rok dospeća; Napomena: Imajte na umu da se u Nemačkoj po pravilu ugovara bruto iznos plate. Od bruto plate se odbijaju porezi i doprinosi za socijalno osiguranje, kao što su zdravstvena, medicinska nega, penzijsko osiguranje i osiguranje za slučaj nezaposlenosti.
ugovoreno radno vreme;
dužina godišnjeg odmora;
rokovi za prestanak radnog odnosa;
referenca na kolektivne ugovore (Tarifvertrag) ili okvirne ugovore na nivou preduzeća (Betriebsvereinbarung) koji se primenjuju na radni odnos;
Na ovom dokumentu je potreban samo potpis poslodavca.
Ugovor o radu na određeno vreme (Befristeter Arbeitsvertrag)
Ugovor o radu na određeno vreme mora biti zaključen u pisanoj formi. Ako nije zaključen u pisanoj formi, smatra se da je ugovor o radu zaključen na neodređeno vreme!
Pored navedenih ugovornih uslova za ugovore o radu na određeno vreme, ugovor na određeno vreme mora navesti očekivano trajanje radnog odnosa, kao i trajanje mogućeg probnog rada i klauzulu o produženju ugovora u slučaju da predviđen je takav period.
U Nemačkoj postoje dve vrste ugovora o radu na određeno vreme:
ugovori na određeno vreme sa materijalnim razlogom
i ugovori na određeno vreme bez materijalnog razloga.
Ugovor o radu na određeno vreme sa materijalnim razlogom (Befristeter Arbeitsvertrag mit Sachgrund)
Poslodavac mora da navede razlog koji opravdava ograničenje radnog odnosa. Ovaj materijalni razlog mora biti naveden u ugovoru. Ugovor na određeno vreme se može zaključiti ako se zaposleni koristi za zamenu drugog zaposlenog koji je privremeno odsutan, operativna potreba za radom je samo privremena, priroda posla opravdava ograničenje, ograničenje je probno ili na zahtev zaposlenog.
Ova vrsta ugovora na određeno vreme može se produžavati sve dok postoji opravdavajući činjenični razlog.
Ugovor o radu na određeno vreme bez materijalnog razloga (Befristeter Arbeitsvertrag ohne Sachgrund)
Radni odnos na određeno vreme bez materijalnog razloga ograničen je na najviše dve godine. Međutim, ugovor se ne može produžiti više od tri puta u ovom roku. Ako radni odnos traje duže od dve godine, ugovor o radu se smatra zaključenim na neodređeno vreme. Poslodavac ne može bez materijalnog razloga ponuditi takav ugovor zaposlenima koji su već bili zaposleni u istom preduzeću na određeno ili neodređeno vreme.
Za novoosnovana preduzeća važe posebni propisi: U periodu od četiri godine od osnivanja preduzeća, poslodavac ima pravo da zaključi ugovor o radu na određeno vreme bez materijalnog razloga. U ovom periodu ugovor o radu se može više puta produžavati.
Ugovor o radu na određeno vreme prestaje istekom ugovorenog vremena između stranaka ili izvršenjem navedenog zadatka.
Probni rok (Probezeit)
U Nemačkoj probni rok nije obavezan. Međutim, veoma je uobičajeno da probni period bude uključen i u ugovore o radu na neodređeno i određeno vreme. Propisi koji se primenjuju na probni rad su isti za obe vrste ugovora.
Radni odnos stoga ima probni rad samo ako je to navedeno u ugovoru o radu ili ako se ugovor po ovom pitanju odnosi na kolektivni ugovor.
Trajanje probnog rada zavisi od odredbi koje su predviđene ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorom. Probni period može trajati od mesec dana do šest meseci.
Zakon ne precizira maksimalnu dužinu probnog roka, ali se u praksi ne prekoračuje šest meseci. Izuzetak su određena zanimanja koja zahtevaju duži vremenski period da bi se pravilno procenila sposobnost radnika.
Za vreme probnog rada (koji ne traje duže od šest meseci) poslodavac i radnik imaju pravo da otkazuju radni odnos bez navođenja razloga. Međutim, mora se poštovati otkazni rok od dve nedelje, osim ako ugovor o radu ili druge važeće odredbe ne predviđaju drugačije.
Uslovi rada
Radno vreme
Nemački Zakon o radnom vremenu određuje maksimalno radno vreme od osam sati po radnom danu (od ponedeljka do subote uključujući). Međutim, moguće je produžiti radno vreme na najviše deset sati dnevno, pod uslovom da radno vreme zaposlenog u proseku ne bude više od osam sati dnevno u periodu od najviše šest uzastopnih meseci ili 24 nedelje.
Nedeljno radno vreme (za zaposlenog sa punim radnim vremenom) po pravilu je 40 sati za (petodnevnu) nedelju i 48 sati za šestodnevnu.
Pauze i periodi odmora
Regulisano je i vreme pauze u radu: zaposleni mora da napravi pauzu od najmanje 30 minuta posle šest sati neprekidnog rada. U okviru radnog perioda do devet sati, mora se napraviti ukupna pauza od najmanje 45 minuta.
Po završetku radnog dana zaposleni ima pravo na neprekidan odmor od najmanje jedanaest sati. Međutim, periodi odmora zaposlenih u određenim oblastima mogu se smanjiti: Ovo se odnosi, na primer, za zaposlene u bolnicama, restoranima i transportnim preduzećima…
Rad nedeljom i praznicima
Zakon o radnom vremenu takođe zabranjuje rad nedeljom i državnim praznicima. Međutim, postoje izuzeci od ovoga za određene oblasti zapošljavanja: službe hitne pomoći i spasavanja, održavanje javne bezbednosti i reda, gastronomija i ugostiteljstvo, sportski i kulturni događaji… Za rad nedeljom, poslodavac je dužan da zaposlenom omogući jedan slobodan dan kao nadoknadu u naredne dve nedelje. Za rad na dan državnog praznika koji pada na radni dan, mora se odobriti zamenski slobodan dan u narednih osam nedelja.
Kolektivno ugovori i okvinri ugovori na nivou preduzeća mogu, međutim, predvideti odstupanja i produženja u meri u kojoj je to dozvoljeno zakonom.
Osim toga, Zakon o radnom vremenu ne važi za sve oblasti. Javna služba ima svoje propise (pravilnike o radnom vremenu) koji se odnose na državne službenike i nameštenike u javnoj službi.
Plata, bonusi i prekovremeni rad
Trenutna minimalna bruto zarada iznosi 9,81 evra po satu. Od 1. jula 2022. godine će se povećati na 10,45 evra po satu, a od 1. oktobra 2022. godine na 12,00 evra po satu.
Uređenje plate je propisano ugovorom o radu ili kolektivnim ugovorima. Obično se dogovara satnica. Međutim, moguće je dogovoriti i platu po komadu ili fiksnu platu uz provizije. Plata se obično pregovara u bruto iznosu.
Posebna plaćanja kao što su bonusi za Božić ili godišnjice mogu se dodati na platu. Isplata ovakvih bonusa nije regulisana zakonom i predstavljaju dobrovoljna plaćanja poslodavca.
Takođe ne postoje zakonske odredbe koje regulišu modalitete i doplatu za prekovremeni rad. Ovo je zato često regulisano kolektivnim ugovorima i ugovorima o radu. Prekovremeni rad se može nadoknaditi slobodnim vremenom ili dodatkom na platu.
Doprinosi i socijalno osiguranje
Zaposleni koji obavlja plaćeni posao u Nemačkoj podleže nemačkom sistemu socijalnog osiguranja. Ovo važi čak i ako poslodavac nema sedište u Nemačkoj. Odlučujući faktor je gde zaposleni zaista obavlja svoju profesionalnu delatnost.
Stopu doprinosa dele poslodavac i zaposleni. Za zaposlene, doprinosi koji se plaćaju iznose oko 20 odsto bruto zarade.
Doprinosi za socijalno osiguranje koje plaća zaposleni iznose (u 2022. godini):
Zdravstveno osiguranje: 7,3 odsto i prosečna stopa dodatnog doprinosa od 1,3 odsto bruto zarade
Penzijsko osiguranje: 9,35 odsto bruto zarade
Osiguranje za slučaj nezaposlenosti: 1,5 odsto bruto zarade
Osiguranje za dugotrajnu negu: 1.175 – 1.425 procenata bruto zarade (ovo je obavezno osiguranje koje pokriva rizike potrebe za dugotrajnom negom)
Zaposleni je osiguran i od nezgoda na radu. Međutim, doprinose za osiguranje za ovo snosi isključivo poslodavac.
Kolektivni ugovori i okvirni ugovori na nivou preduzeća
Pored ugovora o radu, na radni odnos se često primenjuju i okvirni ugovori. Udruženja poslodavaca i sindikati su zaključili kolektivne ugovore (Tarifvertrag) u mnogim sektorima privrede. Kolektivni ugovori mogu, na primer, da regulišu plate ili prava na godišnji odmor. Poslodavci mogu međutim sklapati okvirne ugovore i na nižem nivou, direktno sa savetnom radnika u svojoj firmi (Betriebsrat). Ovi okvirni ugovori na nivou kompanije (Betriebsvereinbarung) mogu da sadrži slične odrebe kao i kolektivni ugovori.
Bolest
Ako se zaposleni razboli, on/ona je osiguran preko poslodavca i nastaviće da prima platu od poslodavca do šest nedelja. Da biste ostvarili ovo pravo, morate biti zaposleni najmanje 6 nedelje.
Nakon isteka šestonedeljnog perioda isplate zarade od poslodavca, zaposleni prima naknadu od nemačkog fonda zdravstvenog osiguranja kome zaposleni pripada (fond kome se plaćaju mesečni doprinosi) u trajanju od najviše 72 nedelje.
Potvrda o bolovanju
U slučaju bolesti, zaposleni je dužan da poslodavcu dostavi lekarski dokaz u vidu potvrde o nesposobnosti za rad najkasnije četvrtog dana, a čak i nakon jednog dana ako poslodavac to zahteva.
Godišnji odmor
Svaki zaposleni ima pravo na plaćeno odsustvo. Prema Saveznom zakonu o praznicima, poslodavac mora odobriti plaćeni odmor od najmanje 24 radna dana ukupno za šestodnevnu radnu sedmicu. Uz petodnevnu radnu sedmicu, zakonom se mora odobriti najmanje 20 radnih dana plaćenog odmora. Ipak, mnogi kolektivni ugovori i ugovor o radu u Nemačkoj prevazilaze ovo i daju veći broj dana plaćenog godišnjeg odmora.
Puno pravo na plaćeno odsustvo stiče se nakon šest meseci od početka radnog odnosa. Ako zaposleni prekine radni odnos u toku prvih šest meseci, ima pravo na jednu dvanaestinu godišnjeg odmora za svaki puni mesec radnog odnosa.
Godišnji odmor se obično mora koristiti do kraja tekuće godine. U slučaju da odmor nije mogao da se iskoristi, može se preneti samo do 31. marta sledeće godine i to samo pod određenim uslovima (ako to zahtevaju važni operativni ili lični razlozi).
Zaposleni ne može sam da odlučuje kada će uzeti odmor, ali poslodavac mora uzeti u obzir želje zaposlenog. Poslodavac ne mora ispuniti želje zaposlenog ako postoje operativni razlozi ili ako drugi zaposleni zaslužuju prioritet sa socijalne tačke gledišta. Poslodavac takođe ima pravo da odmor učini obaveznim za period u kome je preduzeće sezonski zatvoreno (Betriebsurlaub).
U slučaju bolesti tokom odmora, dani nesposobnosti za rad, koji se dokazuju lekarskim uverenjem, ne računaju se u godišnji odmor. Radnik je dužan da najkasnije do četvrtog dana predoči poslodavcu lekarsko uverenje o nesposobnosti za rad. Na zahtev, ovaj dokaz se mora predočiti nakon prvog dana bolesti.
Državni praznici
Postoji devet državnih praznika koji su neradni u svim zaveznim pokrajinama:
Nova godina (1. januar)
Veliki petak (Karfreitag)
Uskršnji ponedeljak (Ostermontag)
Praznik rada (1. maj)
Vaznesenje Hristovo (Christi Himmelfahrt)
Duhovni ponedeljak (Pfingsmontag)
Dan nemačkog jedinstva (3. oktobar)
Božić (25. i 26. decembar)
U nekim saveznim pokrajinama važe dodatni državni praznici. U Baden-Virtembergu i u Rajni-Palatinatu ovo su:
Corpus Christi
Dan svih svetih (Allerheiligen, 1. novembar)
Bogojavljenje (Heilige dei Könige, 6. januar, samo u Baden-Virtembergu)
Za svaki od ovih državnih praznika poslodavac je dužan da zaposlenima isplati zarade kao radnim danom.
Prestanak radnog odnosa
Ova tema je opisana u posebnom članku: Prestanak radnog odnosa u Nemačkoj
Zakon o radu
U Nemačkoj ne postoji jedinstven zakon o radu, kao u nekim drugim zemljama. Radno pravo je regulisano brojnim zakonima, kao što su Zakon o radnom vremenu (Arbeitsyeitgesety, ArbZG), Savezni zakon o praznicima (Bundesurlaubsgesetz, BUrlG), Zakon o kontinuiranoj naknadi (Entgeltfortyahlungsgesety, EntgFG) i Zakon o radu na određeno vreme (Teilyeitbeschäftigungsgesety, TzBfG)… Nemački građanski zakonik (Bürgerliches Gesetzbuch, BGB) reguliše otkazni rok.
Ovi pravni tekstovi su dostupni na veb stranici www.gesetze-im-internet.de u odeljku Zakoni / Uredbe (informacije na nemačkom, istraživanje po abecednom redu po skraćenicama zakona, na primer BUrlG).